Više o projektu

EU u Bosni i Hercegovini

Bosna i Hercegovina je - zajedno s drugim zemljama Zapadnog Balkana - identificirana kao potencijalna kandidatkinja za članstvo u EU tokom samita Evropskog vijeća u Solunu u junu 2003.

Od tada je na snagu stupio niz sporazuma između EU i Bosne i Hercegovine: sporazumi o viznim olakšicama i readmisiji (2008), Privremeni sporazum o trgovini i pitanjima vezanim za trgovinu (2008). Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) je ratificiran i stupio na snagu 1. juna 2015. godine.

Bosna i Hercegovina je podnijela zahtjev za članstvo u EU u februaru 2016. Nakon podnošenja zahtjeva za članstvo Bosna i Hercegovina mora ispuniti 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Komisije od maja 2019. godine, koje pokriva oblasti demokratije/funkcionalnosti, vladavine zakona, osnovnih prava i reforme javne uprave. Ovo je potrebno da bi Komisija preporučila otvaranje pregovora o pristupanju EU s Bosnom i Hercegovinom. Na osnovu zaključaka Vijeća EU iz decembra 2019. godine, Komisija svoje godišnje izvještaje o Bosni i Hercegovini usmjerava na implementaciju ključnih prioriteta iz Mišljenja.

Izvještaj EU za BiH 2021: https://ec.europa.eu/neighbourhood-enlargement/bosnia-and-herzegovina-report-2021_en
Mišljenje EU o zahtjevu BiH za članstvo u EU i analitički izvještaj: https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/de/COUNTRY_19_2778

Bosna i Hercegovina nastavlja implementirati Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP), a zajednička tijela uspostavljena prema sporazumu se redovno sastaju. SSP i njegov Privremeni sporazum, koji se primjenjuje od 2008. godine, omogućili su progresivnu liberalizaciju trgovine i uzajamni bescarinski pristup većini roba. U 2020. godini EU je ostala glavni trgovinski partner Bosne i Hercegovine, čineći 65% ukupne robne razmjene zemlje.

Uloga Delegacije EU u Bosni i Hercegovini prvenstveno je usmjerena na:

• predstavljanje, objašnjavanje i primjenu politike EU;
• analizu i izvještavanje o politikama i kretanjima u zemlji; i
• vođenje pregovora u skladu s njenim mandatom.

Funkcionira pod rukovodstvom visokog predstavnika Unije za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku/potpredsjednika Komisije. Promovira interese EU koji su ugrađeni u zajedničkim politikama koje, između ostalog, obuhvataju vanjske poslove i sigurnosna pitanja, trgovinu, poljoprivredu, ribarstvo, životnu sredinu, saobraćaj, zdravstvo i sigurnost. Igra ključnu ulogu u realizaciji vanjske finansijske pomoći EU. Ova pomoć odnosi se na sredstva koja se dodjeljuju iz Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA).

Kancelarija specijalnog predstavnika Evropske unije

Specijalni predstavnik Evropske unije (EUSR) dobiva mandat od Vijeća Evropske unije da radi na jačanju političke podrške EU ciljevima njene politike u BiH: „Napredovanje BiH u Procesu stabilizacije i pridruživanja, s ciljem ostvarivanja stabilne, održive, miroljubive i multietničke BiH, koja potpuno i miroljubivo sarađuje sa svojim susjedima u regionu”.

EUSR daje savjete i podršku u političkom procesu institucijama na svim nivoima, s ciljem osiguranja veće dosljednosti i koherentnosti svih političkih, ekonomskih i evropskih prioriteta - naročito u domenu vladavine prava i reforme sektora sigurnosti.

EUSR je nadležan za koordinaciju komunikacije EU s javnošću u Bosni i Hercegovini i učešće u daljim kretanjima u domenu ljudskih prava i osnovnih sloboda. EUSR izvještava Vijeće Evropske unije, međuvladino tijelo u kojem je zastupljeno 27 država članica, preko visokog predstavnika za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku/potpredsjednika Komisije.