Više o projektu

Pozivanje na EU

Ljudska prava su srž vanjskog djelovanja Evropske unije. EU ulaže u osnaživanje branitelja ljudskih prava i civilnog društva koji promoviraju i štite ljudska prava. EU se bori za ukidanje smrtne kazne i torture, za slobodu izražavanja, za ekonomska, socijalna i kulturna prava, za slobodu vjeroispovijesti i uvjerenja, kao i za prava djece i za rodnu ravnopravnost.

U tu svrhu EU je usvojila Akcioni plan za ljudska prava i demokratiju 2020-2024, koji je treći Akcioni plan za ljudska prava i demokratiju koji je usvojila EU. Njime se utvrđuju ambicije i prioriteti za narednih pet godina u ovoj oblasti vanjskih odnosa. To je jedini instrument te vrste koji ima za cilj promoviranje agende zasnovane na vrijednostima na svjetskoj sceni i pruža strateški fokus oko pet povezanih linija djelovanja koje se međusobno jačaju:

  1. Zaštita i osnaživanje pojedinaca;
  2. Izgradnja otpornih, inkluzivnih i demokratskih društava;
  3. Promoviranje globalnog sistema za ljudska prava i demokratiju;
  4. Nove tehnologije - iskorištavanje mogućnosti i suočavanje s izazovima;
  5. Isporuka zajedničkim radom.

Operativne mjere će se provoditi na državnom, regionalnom i multilateralnom nivou, uzimajući u obzir lokalne okolnosti i specifičnosti.



Rodna ravnopravnost



Ravnopravnost spolova je princip koji teče kroz angažman svih institucija EU u svim njihovim internim i vanjskim aktivnostima i uključen je u različite faze politika, strategija, akcionih planova i projekata EU o razvoju, humanitarnoj pomoći, obrazovanju, migracijama itd.

U svojim vanjskim odnosima EU je usvojila novi strateški pristup EU ženama, miru i sigurnosti, koji je pripremljen na zahtjev država članica. Predstavlja trajnu posvećenost i napore EU za efikasnu implementaciju Rezolucije 1325 - Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda o ženama, miru i sigurnosti (WPS) i njenih naknadnih rezolucija o rodnoj ravnopravnosti i osnaživanju žena.

Osim toga, usvojen je Rodni akcioni plan III 2021-2025, koji utvrđuje političku i operativnu mapu puta EU prema svijetu ravnopravnosti spolova. Cilj je uhvatiti se u koštac sa strukturnim uzrocima rodne nejednakosti uzimanjem transformativnog pristupa zasnovanog na pravima i rješavanja intersekcionalnosti roda s drugim oblicima diskriminacije.

Rodni akcioni plan III fokusira se na pet stubova:



  • Učiniti rodnu ravnopravnost i osnaživanje žena i djevojčica međusektorskim prioritetom vanjskog djelovanja EU.
  • Zajednički rad s državama članicama EU kao Tim za Evropu na multilateralnom, regionalnom i državnom nivou, i podsticanje partnerstva sa zainteresiranim stranama, organizacijama civilnog društva, ženskim organizacijama.
  • Ubrzanje napretka fokusiranjem na ključna područja angažmana:
    1. Prestanak rodno zasnovanog nasilja;
    2. Seksualno i reproduktivno zdravlje i prava;
    3. Ekonomska i socijalna prava i osnaživanje;
    4. Jednako učešće i vodstvo;
    5. Žene, mir i sigurnost;
    6. Zelene i digitalne transformacije.
  • Vođenje primjerom, težnjom ka rodno odgovornom i uravnoteženom rukovodstvu, većem kapacitetu i stručnosti i ojačanoj mreži kontakt-osoba za rodna pitanja.
  • Stavljanje fokusa na rezultate, odgovornost i transparentnost kroz kvalitativno, kvantitativno i inkluzivno praćenje.


Rodni akcioni plan EU III slijedi strategiju EU za rodnu ravnopravnost 2020-2025, koja poziva EU da poveća svoj doprinos postizanju cilja održivog razvoja 5 (rodna ravnopravnost) u svim oblastima unutrašnje i vanjske politike. Strategija EU za rodnu ravnopravnost (2020-2025) fokusira se na djelovanje unutar EU, koherentna je s vanjskom politikom EU o rodnoj ravnopravnosti i osnaživanju žena.

Rodni akcioni plan III je usklađen s obavezom finansiranja u okviru novog programa finansiranja vanjske politike EU, Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu saradnju (NDICI - Globalna Evropa) s budžetom od 79 milijardi eura. Postavlja ambiciozan cilj da najmanje 85% svih novih akcija treba doprinijeti rodnoj ravnopravnosti i osnaživanju žena i djevojčica. Najmanje 5% ovih akcija treba promovirati rodnu ravnopravnost kao glavni cilj.

Kako bi podržale implementaciju GAP-a III i omogućile pravovremenu integraciju njegovih ciljeva i zadataka u programiranje, od Delegacije EU je zatraženo da pripreme plan implementacije na nivou države (CLIP) za godine 2021–2025. CLIP BiH možete pronaći na sljedećem linku: http://europa.ba/wp-content/uploads/2022/03/260721-CLIP-BiH_final.docx-signed.pdf

EU podržava promociju rodne ravnopravnosti u regijama proširenja i susjedstvu. Naprimjer, EU osigurava da rodna pitanja budu uključena u proces pristupanja EU i da se pravna stečevina EU o rodnoj ravnopravnosti prenese u zemlje kandidatkinje i potencijalne kandidatkinje.

Evropski institut za rodnu ravnopravnost (EIGE) podržava procese praćenja u vanjskoj dimenziji. Ovo dovodi do boljeg praćenja nekoliko oblasti politike u zemljama kandidatkinjama i potencijalnim kandidatkinjama za članstvo u EU, kao što je BiH.



Dječija prava



EU igra vodeću ulogu u podršci djeci na globalnom nivou jačanjem pristupa kvalitetnom, sigurnom i inkluzivnom obrazovanju, osnovnim uslugama, zdravstvu, humanitarnoj pomoći i u njihovoj zaštiti u nasilnim sukobima.

Bilo da se radi o humanitarnim ili konfliktnim situacijama, školi, siromaštvu, raseljavanju ili migraciji, EU uvodi prava djece u sve svoje vanjske politike. Konvencija UN-a o pravima djeteta je najšire ratificirana konvencija o ljudskim pravima u historiji. Konvencija je inspirirala EU da usvoji i promijeni zakone i politike koje imaju za cilj osigurati da sva djeca mogu u potpunosti uživati svoja prava. EU se rukovodi svojim principima: posvećenost najboljim interesima djeteta, nediskriminacija, poštovanje stavova djeteta i njihovo pravo na život, opstanak i razvoj.

EU također nastavlja s primjenom Smjernica EU o pravima djeteta. Svrha je ovih „Smjernica EU za promociju i zaštitu prava djeteta“ podsjetiti na međunarodne standarde o pravima djeteta i pružiti praktične smjernice službenicima institucija EU i država članica EU kako (i) ojačati svoju ulogu u promoviranju i zaštiti prava sve djece u vanjskom djelovanju EU podsticanjem i podržavanjem jačanja vlastitih sistema partnerskih zemalja i (ii) dalje jačati svoju saradnju s međunarodnim organizacijama i organizacijama civilnog društva.

Pored toga, Strategija EU o pravima djeteta razvijena je uz doprinose preko 10.000 djece i predlaže nove akcije za rješavanje izazova u vezi s podrškom djeci, te zaštitom i promocijom njihovih prava kako unutar EU tako i globalno.

Sveobuhvatna ambicija ove strategije je izgraditi najbolji mogući život za djecu u Evropskoj uniji i širom svijeta. Predlaže niz ciljanih akcija u šest tematskih oblasti, od kojih svaka definira prioritete za djelovanje EU u narednim godinama. Ovo će biti podržano jačanjem uključivanja prava djece u sve relevantne politike EU.



Slične akcije EU u Bosni i Hercegovini



EU i u BiH blisko sarađuje s vladom kako bi podržala reforme potrebne za napredak na putu ka EU i poboljšanje života građana. Evropski instrument za demokratiju i ljudska prava (EIDHR) bio je konkretan izraz opredijeljenosti EU da podrži i promovira demokratiju i ljudska prava u BiH.

Projekte i slične akcije u cilju promocije i zaštite prava djece i žena, koje finansira EIDHR u BiH, možete pronaći na EU Resurs.